Bitkoin godišnje troši više električne energije nego cela Argentina, pokazalo je istraživanje Univerziteta Cambridge, a ako je suditi po njegovoj trenutnoj vrednosti, to se neće tako skoro promijeniti, uprkos očekivanom rastu emisije štetnih gasova.
„Rudarenje“ kriptovaluta zahteva puno energije, budući da uključuje opsežne računarske proračune kako bi se proverile transakcije, navodi BBC.
Istraživači sa Cambridgea utvrdili su da kompjuteri u potrazi za transakcijama troše oko 121,36 teravat-sati (TWh) struje godišnje, zasnivajući procenu na prosečnoj ceni struje od pet centi po kilovat-satu i energetskim potrebama mreže bitkoina.
To bi značilo da kompjuteri angažovani na potrazi za bitkoinima troše više od stanovnika Argentine, čija potrošnja iznosi 121 teravat-sat godišnje. Nadmašuju i potrošnju Holandije (108,8 teravat-sati), Ujedinjenih Arapskih Emirata (113,2 teravat-sati), a bliže se i Norveškoj, koja troši 122,2 gigavat-sata godišnje.
Energija koju koriste ovi računari mogla bi da napaja sva kuvala za čaj u Velikoj Britaniji sledećih 27 godina, utvrdili su na Univerzitetu u Cambridge.
Navode i poređenje koje tera na razmišljanje - količina električne energije koju svake godine troše uključeni, a neaktivni kućani aparati samo u SAD-u mogla bi napajati cijelu bitkoin mrežu godinu dana.
Njegova je vrednost ove nedelje dosegla rekordnih 48.000 dolara, nakon objave američkog proizvođača električnih vozila Tesle da je kupio bitcoine za oko 1,5 milijardi dolara i da planira da prihvati tu kriptovalutu kao sredstvo plaćanja.
To znači da će 'rudari' u potragu za transakcijama uključiti još više računara i trošiti još više struje, objašnjava za BBC stručnjak Cambridge Centra za alternativne finansije Michael Rauchs.
„Stvari su tako i postavljene da bitkoin troši jako puno struje i to se to neće promeniti ako cena bitkoina značajno ne padne", upozorava Rauchs za podcast BBC-ja Tech Tent.
I kritičar bitkoina David Gerard, novinar i autor knjige "Attack of the 50 Foot Blockchain", slaže se da će potrošnja energije da bi se pronašli bitkoini, a time i količina ispuštenog ugljen dioksida, definitivno i dalje rasti.
"Rješenje nije efikasniji hardver za 'rudarenje', budući da će se samo takmičiti sa drugim efikasnim hardverom", ističe Gerard, koji ima predlog. "Mogli bismo da uvedemo porez zbog ugljendioksidau na kriptovalute kako bismo stvorili bar kakvu-takvu protivtežu toj ogromnoj negativnoj potrošnji".
Foto: Pixabay
Komentari
0
Pošalji komentar
stranica 1 / 1